MAJDANACC_Stari Majdan

Dobrodošli na blog Stari Majdan

18.07.2015.

bosna kopiraj slobodno

17.07.2015.

bajram serif mubarek olsun

Iz više izvora je potvrđeno da je večeras (četvrtak navečer) u “Saudijskoj Arabiji” u više pokrajina viđen mlađak, te da je sutra Bajram! Svim muslimanima želimo: Bajram mubarek! TeqabbellAllahu minna we minkum! Allah primio ibadete od nas i od vas!

08.12.2014.

SUHE SLJIVE

Jedna suha šljiva s košticom (10 grama) osigurava 23 kcal Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja te predstavljaju vrijedan izvor energije u 'malom pakiranju'. Jednu našu čitateljicu zanimalo je mogu li zbog svog učinka na metabolizam suhe šljive utjecati i na proces mršavljenja Vrijedan izvor energije Iako se na policama ljekarni nalaze brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije, suhe šljive naveliko su već poznate kao namirnice koje pridonose pravilnoj probavi. One sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana koja su vjerojatno 'ključ' prevencije konstipacije, a sadrže i sorbitol, prirodni šećer koji pomaže u otklanjanju konstipacije. Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja te predstavljaju vrijedan izvor energije u 'malom pakiranju'. Osim što su poznate po svom doprinosu zdravlju, jednu našu čitateljicu je zanimalo mogu li suhe šljive pomoći u borbi sa suvišnim kilogramima. Zamjena jutarnje kave čajem od šljiva ''Zanima me debljaju li suhe šljive i je li suha šljiva uopće zdrava? Željela bih smršavjeti pa razmišljam o tome da jutarnju kavu zamijenim čajem od suhe šljive?'', upitala je. Nutricionistica Vitaminoteke dr.sc. Darija Vranešić Bender čitateljici je objasnila kako suhe šljive nemaju zanemarivu energetsku vrijednost. ''Jedna suha šljiva s košticom (10 grama) osigurava 23 kcal, tako da će četiri suhe šljive ujutro dati energiju od stotinu kilokalorija. Ipak, ideja da se jutarnja kava zamijeni čajem od suhe šljive nije loša jer su suhe šljive poznati blagi laksativ, što može biti korisno za jutarnje poticanje probave i metabolizma.'' Ipak, savjetuje nutricionistica Darija Vranešić Bender čitateljici da pritom ne zaboravi uračunati energetsku vrijednost koju može dobiti konzumacijom suhih šljiva u cjelokupnu vrijednost dnevno unesene energije. Suhe šljive za bržu probavu Suhe šljive sadrže topiva i netopiva prehrambena vlakna te sorbitol. Netopiva vlakna se ne probavljaju u organizmu, a ubrzavaju probavu tako da vežu vodu i stvaraju veći volumen stolice. Topiva vlakna bivaju potpuno razgrađena, a doprinose normalnoj probavi tako što stimuliraju rast poželjnih bakterija u crijevima i tako povećavaju volumen stolice, a što je veća stolica, ubrzava se njezin prolazak kroz crijevo. Sorbitol djeluje kao osmotski laksativ te zajedno s vlaknima doprinosi normalnoj funkciji probave. Da bi se postigao blagotvoran učinak potrebno je svakodnevno konzumirati 100 g suhih šljiva. Saznaj zašto je važno odabrati ekološko suho voće kao namirnice koje ti mogu pomoći u mršavljenju.

13.11.2014.

Pečena patka

Sastojci 1 patka (tezine oko 1.5 kg) 1 narancasok 0.5 dl ulja (ja koristim maslinovo) 20 grama maslaca ili margarina 0.5 dl mlijeka sol po potrebi papar po zelji vegeta po okusu Dodaj u popis za kupnjuPripremaTežina:Srednje zahtjevno 1 Patku oprati i dobro osusiti,zatim unutrasnjost natrljati vegetom i uljem. 2 Ostatak ulja polijati po posoljenoj patki te je staviti peci. 3 Poslje pola sata pecenja polijati je sa malo mlijeka,a kasnije je jos polijevati vlastitim sokom. 4 Kad je patka skoro gotova,izvaditi je iz pecnice,natrljati maslacem i polijati iscijedenim sokom narance. 5 Vratiti je u pecnicu i do kraja pecenja je jos polijevati sokom koji se napravio tijekom pecenja. Posluživanje Pecenu patku ostaviti malo da se ohladi,zatim je isijeci po pozicijama,sloziti na tanjur i eventualno polijati vlastitim sokom. Posluziti je prilozima po zelji,ja to najcesce radim sa kuhanim krumpirima i pecenim kupusom na poseban nacin,po zimi je to kiseli kupus,a u toplije doba godine peceni slatki kupus.

06.11.2014.

SETNJA SA DINOSARIMA

Objavljeno 13.01.2014. u 09:37 ŠETNJA S DINOSAURIMA Mala lekcija iz prapovijesti Film: WALKING WITH DINOSAURS; animirana avantura; SAD/Velika Britanija, 2013. Režija: Barry Cooka i Neil Nightingale Uloge: Charlie Rowe, Karl Urban Distribucija: Blitz Ocjena: ** 1/2 Prozor u pradavnu Zemljinu prošlost širom se otvara u animiranom 3D spektaklu “Šetnja s dinosaurima“ Barryja Cooka (“Mulan“, “Arthur Božić“) i Neila Nightingalea (“Merkati“). Velikoekranska nadogradnja istoimene BBC-jeve šestodijelne dokumentarne mini-serije započinje kao igrani film, u sadašnjosti. Poznati glumac Karl Urban (“Dredd“) kao ujak Zack odvodi nećaka tinejdžera i klinku nećakinju u malu paleontološku ekspediciju negdje u Sjevernoj Americi. Mladiću je, očito, puna kapa potrage za skupljanjem dinosaurovih kostiju i odlučuje sačekati uju i seku pokraj džipa. Usamljenom Rickyju (Charlie Rowe) u goste tad dolijeće pernata beštija i započinje s njime konverzaciju, odlučna da mu održi predavanje u vezi dinosaura s porukom kako “svaki fosil ima svoju priču“. U tom trenutku, transportirani smo unatrag u računalom oslikani svijet prije puno, puno vremena kojim su vladali dinosauri. Preciznije, u doba kasne krede, pred nekih 70 milijuna godina. “Walking With Dinosaurs“ pričom je donekle na tragu Disneyjeva klasika “Bambi“ (1942.) i modernih crtića. Znate već sad tu gotovo nedobitnom formulom o simpatičnom nikogoviću koji postaje netko i nešto, a raskošnom animacijom srodniji je CGI blockbusteru “Dinosaur“ (2000.), negoli znanstveno-popularnim dokumentarcima Davida Attenborougha. Mali Patchi, pripadnik pachyrhinosaurusa, drukčiji je od ostalih iz povećeg dinosaurskog stada po tome što ima rupicu na glavi koja pušta zvuk kad vjetar propiri. Tragediju će malac zarana doživjeti: od krvožednog dinosaura stradava mu otac (Bambiju su majku pokosili lovci). Na svom putu odrastanja Patchi iskušava rivalstvo sa starijim, agresivnim bratom, biva upleten u ljubavni rom-com trokut i suočava se s čoporom gladnih gorgosaura koji bi rado nasladili nepce njegovim mladim mesom. Od toga je više-manje satkana tanušna priča filma iz pera znana scenarista Johna Coleeja (“Gospodar i ratnik“, “Ples malog pingvina“), “materija za legendu“, kako preuveličano tvrdi narator, iz koje će protagonist izaći “puno mudriji“. Zbivanja se odvijaju takoreći tijekom jedne dugometražne migracije pachyrhinosaurusa. Krasi ih više (zaljubljivanje na pjesmu “I'm Gonna Love You A Little Bit More, Baby“ Barryja Whitea) ili manje ugodna (“kakica“ zahodskog humora), predividljivost, svakako nedostatak prave imaginacije. “Šetnja s dinosaurima“ čini se da je sastavljena od neiskorištenih materijala za nikad snimljeni nastavak “Dinosaura“. Glavni likovi su uglavnom (is)prazni i ne toliko zanimljivi, a sporednjaci svedeni na potencijalni ručak za druge dinosaure. Odluka da se pojedina prethistorijska stvorenja načine antropomorfnima i podare im se ljudski glasovi pokazala se ne odveć pogođenom. Dijalog među pojedinim dinosaurima teče poput rijeke, iako oni ne otvaraju usta, komunicirajući zapravo valjda telepatski. Opet, dok jedni od njih govore, recimo ptica naratorica, junak, njegova “djevojka snova“ i brat, drugi poput Patchijeva oca samo zvjerski riču ili rokću, što stvara priličan čujni nesklad, pa i filmsku diskonekciju s pričom i akterima iste. U “Dinosauru“, kompanije Walt Disney Pictures, marili smo za heroja znajući kakav ga kraj čeka prije ili kasnije nakon odjavne špice (izumiranje od posljedice kiše meteora). Ovdje to nije slučaj. Znatno bolje je u “Walking With Dinosaurs“ odrađen estetski dio filma. Dvojac Barry Cook-Neil Nightingale složio je, u prvom redu, vizualno putovanje za gledatelja. Lijepi prizori tzv. aurore borealis, oluja i požara, kao i akcijske scene “prapovijesnog boksa“ po šumama i gorama mogli bi izazvati “wow“ efekt posebice kod mlađe dobi. Klincima će biti uzbudljive 3D atrakcije, zubate njuške opasnih gorgosaura u krupnom planu, tik ispred njihovih očiju. Režiser crtića Cook tu je došao na svoje. Dokumentarist Nightingale se, pak, potrudio za kakvu-takvu edukativnu komponentu, da mališani štogod i nauče o dinosaurima. Svaki put kad novi dinosaur osvane na ekranu, edmontosaurus, troodon, quetzalcoatlus..., slika se zamrzne, pojave se slova i narator objasni o kojoj se točno vrsti radi. Edukacija je porazila naraciju. MARKO NJEGIĆ Spremni za 'Jurski park IV'? Za lipanj 2015. godine najavljuje se četvrti dio “Jurskog parka“ radnog naslova “Jurassic World“. Nakon Stevena Spielberga (“Jurassic Park“, “The Lost World“; 1993., 1997.) i Joea Johnstona (“Jurassic Park III“, 2001.) režiju će ponijeti američki Colin Trevorrow koji nas je osvojio s nezavisnjakom “Safety Not Guaranteed“. Spielberg će podržati projekt kao producent, a zasad su za uloge angažirani Bryce Dallas Howard, Chris Pratt i David Oyelowo, s time da se radi na dovođenju protagonista prethodnika, Jeffa Goldbluma ili Sama Neilla.

23.10.2014.

stari majdantv

dobrodosli na starimajdan tv www.livestream.com/starimajdantv

13.10.2014.

Majdanski Vrabac

Prisutni svuda gde čovek živi, vrapci bi se skoro mogli nazvati i domaćim životinjama. Napravite im kućicu u koju bi se mogli skloniti preko zime i hranite ih pa će vam uskoro jesti i iz ruke. Živahnost i okretnost koju poseduju ove majušne ptice pripisale su im i neke ljudske osobine. Kako je percepcija pesnika vrapce gledala kroz `ružičasti filter`, od ljudskih osobina su im dodeljeni vedrost, ushićenje, marljivost, živost duha itd. Iako su ovo najverovatnije plodovi ljudske mašte, nije loše da vrapce ponekad pažljivije posmatrate. Verovatno će i vama izgledati da su oni zaista veseli. Jedno je sigurno, `druženje` sa ovim ptičicama zaista deluje pozitivno na raspoloženje. [Nemojte to nikome reći inače će ih uskoro prodavati po Tele shop-ovima kao instant terapiju :-)] Populacija vrabaca je kroz istoriju varirala tj. uglavnom rasla. Ipak, njihova brojnost tokom dvadesetog veka čak i opada u razvijenom delu sveta. Razlog tim promenama je tesna povezanost vrabaca i čoveka. Sa širenjem civilizacije iz Evrope ka drugim kontinentima kretali su se i vrapci. Izuzetno prilagodljive i otporne ptičice su se proširile po celom američkom kontinenetu za manje od 100 godina nakon što su ih iz Evrope doneli trgovačkim brodovima. Možda najbolju ilustraciju prilagodljivosti vrabaca predstavlja nekoliko parova koje su rudari čuvali na 700 metara ispod površine Zemlje u rudnicima Jorkšira [Yorkshire]. Ptice o kojima je reč su čak imale i mlade u oknu rudnika! Vrapce retko možemo videti u nenaseljenim područjima. Kako se pretežno hrane zrnevljem brojnost u gradovima im se blago smanjila sa potiskivajnem konja iz saobraćaja. Danas u naseljenim mestima vrapci uglavnom žive od ljudi koji ih hrane po parkovima. Naravno, i dalje su česti stanovnici farmi sa domaćim životinjama. Prirodnih neprijatelja imaju, mada ne mnogo. Toj kategoriji pripadaju mačke, sove i jastrebovi. Uprkos njima, skoro svaki grm u parku, gušća krošnja ili pogodan otvor u krovu predstavljaju dom ovim večito užurbanim pticama. Gnezda koja od travčica i perja zajednički prave mužjak i ženka uglavnom izgledaju neuredno pa čak i prljavo. Vrapcima je očito najvažnija upotrebna vrednost gnezda. Ženka u njega polaže od 4 do 9 jaja. Mladunci u roku od par nedelja nauče leteti i ubrzo napuštaju roditelje. Kada kažemo vrabac, mi mislimo na domaćeg vrapca ili Passer domesticus-a koji je najbrojniji u Evropi i severnoj Africi. Severno Američki vrabac je sličan mada ima nešto kraće nožice i deblji kljun. Mužjak domaćeg vrapca pred parenje dobija sivkastu traku povrh glave, kestenjaste nijanse na krilima i svetlo bele `obraze`. Ispod kljuna je tamno crna traka koja se proteže do korena oka. Ženke imaju manje izražene nijanse sive i smeđe boje bez crnih i kestenjastih šara. Mladi mužjaci kao i oni koji nisu u periodu parenja liče na ženke tj. nemaju izražene već nešto `ispranije ` boje perja. Iako su daleko od egzotičnih, vrapci su svakako zanimljive ptice. Posmatrajte njihove kolonije po krošnjama i grmovima i iznenadićete se zanimljivom hijerarhijom, povremenim `svađama`, neustrašivom otimanju hrane od znatno većih ptica i naravno - neverovatnom energijom. Veseli vrabac je već dugo i neka vrsta zaštitnog znaka našeg glavnog grada. Na kraju, ostaje još samo da se prošetate do najbližeg parka i mrvicama hleba ili kokicama nahranite ove ptičice! Komentari

09.10.2014.

mudre nase bosanske misli

“Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.” “Bolje znati nego imati.” “Brz mlin brzo se satire.” “Bujrum, Musa, kupusa! Amidža, mogu ja i mesa!” “Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju.” “Čovjek da ne umre, crko bi! “Čovjek je čovjeku vuk.” “Čovjek snuje, Bog određuje.” “Da je pamet do kadije, k’o od kadije, ne bi kadija ni treb’o.” “Da mi se soja dograbiti, lahko mi je s njim boraviti.” “Dao Bog kćeri da te beg uzme, cigani se vrzmaju oko kuće”, “Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane.” “Dok mudraci proučavaju život, pametni ga prožive.” “Gdje ima dima, tu ima i vatre.” “Gdje je puno baba, kilava su djeca! “Gdje je srce mrtvo, sve ostalo je mrtvo”. “Glava u oblacima.” “Gledaj majku, biraj kćerku.” “Gvožđe se kuje dok je vruće.” “Imati veće oči od želuca.” “Ispeci pa reci.” “Iver ne pada daleko od klade.” “Jabuka ne pada daleko od stabla.” “Jedna lasta ne čini proljeće.” “Jutro je pametnije od večeri.” “Kad mačke nema, miševi kolo vode.” “Kad na vrbi rodi grožđe.” “Kad nebo očupavi.” “Kadija te tuži, kadija te sudi.” “Kako došlo, tako o’šlo.” “Kao mačka oko vruće kaše.” “Ko drugome jamu kopa sam u nju upada.” “Ko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba.” “Ko nema vremena za slušanje, imaće puno vremena za kajanje.” “Ko pita – ne skita.” “Ko rano rani, dvije sreće grabi.” “Ko s djecom liježe, popišan ustaje.” “Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju.” “Ko se tuče taj se voli.” “Ko se u kolo hvata, u noge se uzda.” “Ko se zadnji smije, najslađe se smije.” “Ko se ženi na brzinu, taj se kaje na tenane.” “Ko uči znaće, ko štedi imaće.” “Ko umije, njemu dvije.” “Ko vino večera, vodu doručkuje.” “Krv nije voda.” “Kuća je zatvorena kad je zaključana.” “Ljubav je slijepa.” “Mi o vuku, a vuk na vrata.” “Na kraju tunela je svijetlo.” “Na muci se poznaju junaci.” “Na sve živ čovjek stigne, sem da se naživi.” “Naći iglu u plastu sijena.” “Najbolji način da neprijatelju pokažete zube jest da mu se nasmiješite” “Napad je najbolja odbrana.” “Navika je dobar sluga, ali loš gospodar.” “Ne diraj lava dok spava.” “Ne gledaj poklonjenom konju u zube.” “Ne kupuj mačka u vreći.” “Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe.” “Ne mogu i jare i pare.” {ads2} “Ne može svanuti prije zore.” “Ne možeš imati i ovce i novce.” “Ne pravi pitu ko ima, nego ko je naučio.” “Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru.” “Ne stoji kuća na zemlji nego na ženi.” “Ne trči pred rudom.” “Nema dima bez vatre .” “Nema kruha bez motike!” “Nemoj dozvoliti da ti se suviše nešto približi, sve što postane jednom blisko čovjek želi da zadrži. A zadržati se ništa ne može.” “Nesreća nikad ne dolazi sama.” “Nesta blaga nesta prijatelja.” “Nije zlato sve što sija.” “Nije znanje znanje znati, nego je znanje znanje dati.” “Novi dan – nova nafaka.” “O mrtvima sve najbolje.” “Obrali smo bostan!” “Od Kulina bana i dobrijeh dana.” “Odijelo ne čini čovjeka.” “Odnijeti gaće na štapu.” “Ošta palo, poštapalo.” “Oteto – prokleto.” “Ovca bleji, zalogaj gubi! “Papir trpi sve.” “Para na paru, uš na uš.” “Pare kad odlaze imaju stotinu nogu, a kad dolaze samo dvije.” “Pas koji laje ne ujeda.” “Pazi muho da ne bude suho.” “Po jutru se dan poznaje.” “Počisti prvo pred svojim vratima.” “Pomozi sirotu na svoju sramotu.” “Pored takvih prijatelja što će mi neprijatelji.” “Poslije kiše dolazi sunce.” “Praviti račun bez krčmara.” “Prijeko preče, naokolo bliže.” “Prodati rog pod svijeću.” “Prvo skoči pa reci hop.” “Radoznalost je ubila mačku.” “Rugala se ruga pa postala druga.” “Rugala se sova sjenici.” “Ruka ruku mije.” “S kim si takav si.” “Sam pao, sam se udario.” “Sit gladnom ne vjeruje.” “Skuplja pita od tepsije.” “Strpljen – spašen.” “Strpljenje je gorko al’ mu je plod sladak.” “Svakog gosta tri dana dosta.” “Sve je dobro što se dobro svrši.” “Sve što je dobro kratko traje.” “Svuda pođi, svojoj kući dođi.” “Što bi gore sad je dolje, a što bi dolje sad je gore.” “Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.” “Teško žabu u vodu natjerati.” “Tiha voda brijege valja.” “Tresla se gora, rodio se miš.” “Triput mjeri, jednom sijeci.” “Ubila orla zla godina.”, “U laži su kratke noge.” “U muci se poznaju junaci.” “U složnu porodicu sreća sama od sebe dolazi.” “Um caruje, snaga klade valja.” “Umiljato janje dvije majke siše.” “Uš na uš, para na paru.” “Uzdaj se u se i u svoje kljuse.” “Vrana vrani oči ne vadi.” “Vrijeme je novac.” “Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.” “Žedna preko vode.” “Željezo se kuje dok je vruće.” Read more at http://mudremisli.net/bosanske-izreke-misli-citati/#oVDcJAAmMYOwoxh1.99

25.09.2014.

Najljepsa pjesma

https://www.youtube.com/watch?v=OChUNsy0LJ4

25.09.2014.

nekad i sad

sedmicno putovanje prema starom majdanu ,za mene je svaki put veliki dozivljaj ne gledajuci novcana sredstva tog putovanja,pogled na carsiju i susret sa dobrom staromajdanskom rajom koja zivi dole ispunjava i srce i dusu sa milinom koja se neda opisati...


Stariji postovi

MAJDANACC_Stari Majdan
<< 07/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031


mOJI LINKOVI

Bosanski sahat

Stari Majdan tv
www.livestream.com/starimajdantv

FOTO ALBUMI

Odakle dolazite